Hrvatske burze u posljednjih su pet, šest godina iznjedrile 300-400 novih milijunaša. Tko su ti ljudi? Milijune su na domaćoj burzi mlatili profesionalni brokeri, ali i farmeri, pravnici, umirovljenici, bankari, menadžeri.
Široj javnosti nepoznati Srečko Bahovec, Slovenac koji se prije više od desetljeća doselio u Lijepu našu,na otok Hvar , zgrnuo je dobrim odabirom dionica najmanje šezdesetak milijuna kuna sa jmnc-r-a 427 x 145 000kn + Ledo-r-a 1167 x 20 000kn ,brdm-r-a 3 mil ,aci-r-a 9 mil…itd itd .. . Bahovec je umirovljenik koji živi na Hvaru, bio je inženjer prehrambene industrije, a u Hrvatskoj je zaigrao na dionice banaka i prehrambenih kompanija. I imao je dobar nos.
Posebno valja istaknuti da je na hrvatskom dioničkom tržištu od početka ovog tisućljeća na burzi zaigralo 20-ak tisuća novih imena( trenutno sveukupno 850 000 hr ulagača nakon ipo ht-a). Zajednička karakteristika najvećeg dijela tih novih sudionika burzovnih zbivanja jest činjenica da su imali višak novca. Značajan dio tih novih sudionika dioničkog tržišta s viškom novca podsjeća na needucirani sloj koji se navukao na priče financijskih inženjera početkom devedesetih ili na ljude koje se moglo viđati na stečajnim ročištima malih banaka s velikim kamatama potkraj devedesetih.
To nisu burzovni dobitnici ni novi milijunaši, kao što to nisu ni takozvani day traderi (ili dnevni trgovci dionicama). Postoji, naime, krug ljudi koji svakodnevno, poput kakvih ovisnika, trguju dionicama i oko kojih kruži fama da sjajno zarađuju. Upravo day traderi najčešće sami šire takve priče, ali zapravo oni koji profite žele izvući iz dnevnih spekulacija mogu biti sretni s malim zaradama. Day traderi dobro vladaju žargonom, čak i puno znaju, ali jednostavno nemaju emocionalnu stabilnost i snažnu volju koja čini pravog i uspješnog investitora što je nebrojeno puta dokazala povijest tržišta kapitala.
Zajednička je crta novih milijunaša u tome da su na malom i poprilično neobrazovanom tržištu maksimalno iskoristili svoja znanja o investiranju u vrijednosnice te su bili disciplinirani u donošenju svojih investicijskih odluka. Zato je logično što se na liste najvećih burzovnih dobitnika, kad bi se one mogle sastaviti, treba uvrstiti cijeli niz poznatih hrvatskih menadžera i poduzetnika.
Vješto 'pecaju’ profite
Zahvaljujući svojim poduzetničkim i financijskim znanjima, oni su vješto pecali profite na dioničkom tržištu. Marijan Filipović ima u dionicama različitih kompanija više od x milijuna( diok-r-a 171 mil.kn + ostale, vlasnik City Expressa Boris Vidić također je zagrizao dioničarski kruh, Mensur Jašarević, bivši direktor HG Spota i mladi menadžer godine, vrti milijune eura na domaćim i svjetskim burzama, Pavo Zubak također je razmjestio značajan dio svog bogatstva u raznorazne dionice. I zaradio dodatno.
Koliko nam je poznato, većina novih hrvatskih milijunaša imala je sličnu logiku. I te kako su pazili na fundamentalne pokazatelje dionica (primjerice, omjer cijene i zarade po dionici ili na omjer cijene i knjigovodstvene vrijednosti). Pojednostavljeno, kupovali su kad su ti omjeri bili niski, tj. kupovali su jeftine dionice te sjedili i čekali da cijena dionica naraste. Neki su se pak koristili pomalo i tzv. tehničkom analizom (određivanje cjenovnog trenda uz pomoć krivulja grafikona). Sve u svemu, velika većina onih koji su strpali bogatstvo u džep znala je o jednostavnim, temeljnim principima puno više od onoga što zna prosjek tržišta.
Živuće legende
Istina, većina upućenih bogataša s kojima smo imali prilike razgovarati rekla nam je da oni trguju nešto češće nego što bi to teoretski trebalo raditi, ali kažu da je u Hrvatskoj jednostavno teško držati dionicu za koju imaš dobar nos (čitaj informacije i matematiku) dulje od prosječno dvije godine, za razliku od dobre prakse investitorskih legendi na Zapadu koje drže dionice po 10 i više godina.
A upravo takvu logiku imale su živuće hrvatske investitorske legende – Krstijan Floričić i Miro Jeličić Purko. Sin poznatijeg direktora Istarske banke i bivši novinar danas vode investicijski fond s iznimnim prinosima, a prije toga stekli su barem stotine milijuna kuna dionica kupujući podcijenjene dionice u Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori...
Znanje i prave informacije sigurno su razlog zašto na listi novih milijunaša ima podosta brokera. Denis Fudurić iz Inerfinancea ili Alexander Hrkač neka su od vrlo uzbudljivih imena brokerske scene, svako na svoj način. Bogati su i kontroverzni, možda najbolji primjeri domaće brokerske scene na kojoj se masovno posljednjih godina kupuju skupi automobili, grade kuće...
Najvažniji su znanje i snaga volje
Sreća ili znanje - majmuni ili investitori?
Traženje poveznice između novih hrvatskih bogataša prestaje biti teško ako se primijeni pomalo ironična logika najvećeg svjetskog investitora Warrena Buffeta. Parafrazirat ćemo ga: ako bi se 225 milijuna Amerikanaca uključilo u nagradnu igru u kojoj bi se svi svakog dana kladili na koju će stranu pasti bačeni dolar te ako bi se za svaki pogodak dobivao dolar nagrade, a oni koji bi se krivo okladili ostali bi bez dolara, onda bi nakon 10 dana klađenja ostalo otprilike 220 tisuća onih koji su dobro pogodili. Svaki od njih zaradio bi po 1000 dolara. Znatan dio hvalio bi se prijateljima svojim posebnim kladiteljskim vještinama. Nakon daljnjih 20 dana klađenja ostalo bi 215 Amerikanaca sa zarađenih 225 milijuna.
O tih 215 Amerikanaca vjerojatno bi se pisale knjige i analize, ali je prava istina da bi se nakon 20 dana klađenja dogodilo isto kao i da se na pismo ili glavu kladilo 225 milijuna majmuna. Ne bi bilo suvislih zaključaka, ali bi bilo puno majmuniranja. O majmunima bi se pisale knjige o tome kako su, "radeći na dan sekundu i pol, zaradili milijune".
Međutim, ako bi se, primjerice, pokazalo da 40-50 od preostalih 215 majmuna dolazi iz istog zoološkog vrta u Oklahomi, onda bi u svakom slučaju trebalo ispitati čime se hrane ti majmuni, tko ih trenira...
Pod zoološkim vrtom u Oklahomi W. Buffet mislio je na CFA Institute, svojevrsnu intelektualnu meku konzervativnih investitora i pobornika fundamentalne analize dionica kojoj je cilj prepoznati jeftinu dionicu iz jednog jednostavnog razloga: ako kupuješ jeftino, samo trebaš strpljivo pričekati da cijena naraste. Pokazalo se, naime, da je cijeli niz investitora koji se disciplinirano pridržavao fundamentalne analize zgrnuo milijarde. Najslavniji su primjeri sam Buffet i njegov mentor Benjamin Graham.
Znanje i snaga volje najvažnije su odlike uspješnih investitora, pa tako i hrvatskih!
informacije i matematika
Bull market ili tržište bikova karakteriziraju optimizam i rastuća očekivanja. Tržište je to na kojem cijene rastu ili se očekuje da će porasti, odnosno nastaviti se dobri rezultati. Bull (bik) je, dakle, ulagač koji kupuje neke dionice u očekivanju rasta cijena na burzi, rasta cijena pojedinog sektora ili konkretne dionice.
Bear market ili tržište medvjeda obrnuto je od tržišta bikova. Tržište medvjeda je pesimistično, tržište na kojem cijene dionica padaju ili se očekuje njihov pad. Može se reći da pad cijena dionica ili indeksa od 15 do 20 posto označava ulazak u takvo tržište. Bear ili medvjed stoga je investitor koji nastoji zaraditi u očekivanju pada cijena dionica.
Dugoročnim investitorima najbolji je savjet stoga čekati promjenu trenda i ne boriti se protiv "medvjeda".
Bubble (balon, mjehur) označava stanje prenapuhanosti na tržištu. Stanje brzog rasta cijena, nakon kojeg slijedi korekcija, odnosno pad i rasprodaja dionica. Označava razdoblje u kojem cijene dionice porastu iznad njihove stvarne vrijednosti i nastavljaju rasti dok se mjehur (nerealnih očekivanja) ne raspukne i cijene padnu. Najpoznatiji je primjer procvata i nerealnog rasta dionica u tehnološkom sektoru u SAD-u potkraj 90-ih i početkom 2000-ih godina.
U nas manje korišteni pojmovi su, primjerice, sheep (ovca) ili pig (svinja).
Sheep (ovca)označava ulagača bez strategije investiranja, investitora koji je podložan sugestijama svih drugih, prijatelja, članova obitelji i raznih financijskih stručnjaka. Investitori ovce obično posljednji kupuju dobre dionice, odnosno kasno dolaze na tržište jer obično pravu informaciju doznaju posljednji. U pravilu, oni su osuđeni na gubitak.
Pig (svinja)označava pohlepna ulagača, onoga koji je zaboravio svoj investicijski plan. Takav investitor žudi za budućom (najčešće nerealnom) zaradom bez obzira na to koliko zaradio. Takav ulagač teško prodaje svoje dionice, jer koliko god zaradio, planira na njima zaraditi još više. Njemu nikada nije dosta i teško priznaje gubitak.
Od kokoši do palog anđela
Takvo tržište karakteriziraju niska aktivnost i bojažljivi i neodlučni investitori. U nastavku ću pokušati objasniti još nekoliko učestalih zanimljivih stranih pojmova koji objašnjavaju ponašanje investitora.
I dok smo ponašanje bikova, medvjeda i svinja detaljnije raščlanili, treba spomenuti i kokoši.
Naime, chicken (kokoš, kukavica) je ulagač koji se boji da će sve izgubiti. Kod njega je taj strah veći od potrebe da ostvari zaradu i on ulaže isključivo na novčanom tržištu ili pak prije ili kasnije napušta tržište kapitala.
Zamka za bikove (bull trap)podrazumijeva pogrešan signal koji upućuje na kraj padajućeg trenda, odnosno investitore dovodi u zabludu da su cijene dionica ili indeksa promijenile trend i da nakon njihova pada počinje uzlazna putanja iako će se ustvari nastaviti njihov pad. Takav znak može biti krivo raspoznat zbog realizacije nekog većeg naloga, odnosno neke veće kupnje pojedine dionice, nakon čega se ipak može nastaviti pad cijene.
Skok mrtve mačke (dead cat bounce) podrazumijeva oporavak nakon dugotrajnog pada ili duljeg razdoblja tržišta medvjeda, nakon čega tržište nastavlja padati.
Falling knife(padajući nož) naziv je pak za dionicu čija se cijena strmoglavila u kratkom razdoblju.
Pali anđeo (fallen angel)izraz je koji označava dionicu koja je pala na razinu daleko ispod nekadašnje rekordne cijene ili obveznicu koja je nekad bila prvoklasna i imala investicijski rejting, a sada je bezvrijedna (junk bond).
Izvor:Business.hr
Primjer LEDO – R-A
29.12.2006 4.201,01kn - 15.1.2008 19.610,00kn rast cca 366%
Pojednostavljeno ;ukoliko ste 29.12 . 2006 kupili jednu dionicu i prodali je
15.1. 2008 zaradili ste 15.409,00 kn tax free.
Rast vrijednosti Ledo-r-a i ostalih dionica Agrokor koncerna temelji se na očekivanju ulaska
na tursko tržište kupnjom 51% lanca trgovina Migros . Osim kupnje većinskog udjela (51 %) od glavnog dioničara obitelji Koc, Agrokor mora otkupiti i dionice ostalih dioničara ako ih oni žele prodati. Mustafa Koc u turskim okvirima je kao Todorić u Hrvatskoj, a trgovina je samo dio njegova poslovnog carstva.
Pojednostavljeno ;ukoliko ste 2002 god. kupili stotinjak dionica Leda
za 500,00kn trenutna akvizicija vam možda i nije toliko bitna.
Međutim, za kupnju svoje prve ledo-r-a po sadašnjim fundamentalnim pokazateljima uspjeh
Agrkorove akvizicije će biti najvjerojatnije presudan.
Osim ako posjedujete dionicu kupljenu na nižim cjenovnim razinama , u tom slučaju
prosjek izloženosti padu vrijednosti bio bi izrazito manji.
Npr;
Kupnja 06' -1x 4.201,01 kn-
Kupnja 08'-1x 20 .000,00 kn
------------------------------
Kom. -------- kupovna vrijednost----- tržišna vrijednost -----neto dobit-----
2- ----------- - 24.201,01kn --------- - 40.000,00kn --------- - 15.798,99kn
Lolina posjeduje dionice leda i ovo nije nagovor na kupnju.
Lolina ima instinkt bear investitora i primjenjuje filozofiju ;
..."kada krene stampedo u krivom smjeru zgaziti će i najzdravije fundamente.."
pravi investitor nije onaj koji u BULL-u radi spektakularne rezultate jer znamo da i purani lete kad je vjetar jak, već se kvaliteta investitora pokazuje u tome da "izmjeri rizik i donese takvu odluku" da u BEAR tržištu padne puno manje od indeksa i pobjedi tržiste jer... ako padnes 50% treba ti 100% rasta da se vratis na start pozicije, a ako padnes 10% treba ti samo 11% rasta da se vratis.....razlika je očita..
INFORMACIJA , MATEMATIKA ,FUNDAMENTI , RIZIK ,NOVAC , KREDITI ,KRISTALNA KUGLA I TEHNIČKA ANALIZA –kada nađem vremena i volje
